This is default featured slide 1 title
This is default featured slide 2 title
This is default featured slide 3 title
This is default featured slide 4 title
This is default featured slide 5 title

Trening za pripremu i raspodjelu hrane u terenskim uvjetima

U suradnji Hrvatskog Crvenog križa i  Društva Crvenog križa Splitsko dalmatinske županije organiziran je i održan trening vezan za program pripreme i djelovanja u kriznim situacijama.

Od 15. do 18. lipnja 2017. godine u odmaralištu ‘Volak’ Gradskog društva Crvenog križa Solin na Čiovu održan je trening Hrvatskog Crvenog križa “Priprema i raspodjela hrane u terenskim uvjetima”.

Na ovom, četvrtom po redu, treningu sudjelovali su volonteri i djelatnici društava iz Primorsko goranske županije, Krapinsko zagorske županije, Koprivničko križevačke županije, grada Zagreba, Osječko baranjske županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Splitsko dalmatinske županije, Šibensko-kninske županije, te Brodsko posavske županije. Iz Društva Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije na treningu su sudjelovali: Vladimir Kranjčec (GDCK Krapina), Anđelko Pasarić (GDCK Pregrada), Ranko Kranjčec (GDCK Zabok), Ivan Jajtić (GDCK Zlatar).

Praktični dio treninga odradili su predavači Mirsad Muminović (GDCK Solin) i Zvonimir Šašek (GDCK Koprivnica), a prezentaciju teoretskog dijela Joško Metličić( DCK SDŽ) i Tanja Marinković (HCK). Dr. med., spec. epidemiolog, Magda Pletikosa Pavić prezentirala je higijenski minimum u nabavi, pripremi i raspodjeli hrane.

Koristile su se dvije pokretne kuhinje na drva i na plin. Tijekom treninga obrađene su sljedeće teme: higijenski minimum u nabavi, pripremi i raspodjeli hrane; normativi nabave, skladištenje i rok trajanja namirnica; dekonzerviranje terenske kuhinje i priprema za rad; odabir lokacije i minimalni uvjeti za rad kuhinje na terenu; higijena radnog prostora, prostora za podjelu hrane i blagovaone; plan za hitnu intervenciju – organizacija i troškovnik; vremenski raspored, organizacija dežurstva i ostale potrebe; praktičan rad – priprema doručka, ručka i večere.

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama

Glavna skupština UN-a 1987. proglasila je 26. lipnja “Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama” želeći upozoriti svjetsku javnost na problem zlouporabe droga i potrebu aktivnog uključivanja svih subjekata, kako na globalnoj razini tako i na nacionalnoj razini, na djelovanje u postizanju zajedničkog cilja – društvo slobodno od zlouporabe droga. Cilj društvene akcije koja se povodom obilježavanja Međunarodnog dana provodi na nacionalnoj i lokalnoj razini je promovirati, osobito mladima, zdrave stilove života, te putem edukativno-preventivnih aktivnosti informirati javnost o štetnim zdravstvenim i socijalnim posljedicama ovisnosti.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, 26. lipnja 2017. s početkom u 13.00 sati u prostoru Društva Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije biti će prikazan film „Zašto smo takvi?“ Hrvatskog Crvenog križa. Film će biti uvod u radionicu o bolesti ovisnosti, a namijenjena je mladima iz Srednje škole.

Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe

Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka, osobito za starije osobe oboljele od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti:

  1. Starije osobe se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, osobito srčani gerijatrijski bolesnici te oboljeli od šećerne i drugih kroničnih bolesti;
  2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta, starija osoba nužno mora zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom;
  3. Nužno je dnevno uzimanje dovoljno tekućine, bilo kao 8 čaša negazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva te izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela, uzimajući puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pri tome smjernica pravilne prehrane za starije osobe;
  4. Osim pridržavanja uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnika o uzimanju lijekova nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka;
  5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suhoće ustiju i kože, znak su uzbune, osobito za osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene, te se bolesnik nužno mora hitno javiti svom izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći;
  6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije trebaju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalije kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i svakodnevno po nekoliko puta;
  7. Starija osoba mora uvijek uza se imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe, kojoj se može obratiti u slučaju potrebe;
  8. Neophodno je održavati redovitu higijenu tijela starijeg čovjeka i čistoću njegovog okoliša te se strogo pridržavati uputa liječenja i kontroliranog uzimanja lijekova;
  9. Za starije osobe je važna stalna i tjelesna i psihička aktivnost. Osobito je korisno stalno se kretati u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (parkovi, šetnice uz more, jezera, rijeke, boravak u vrtovima, vinogradima, voćnjacima i sl.). Ukoliko je kretanje otežano, tada je nužno redovito provjetravanje prostorija u kojoj starija osoba prebiva.

Izvor: https://zdravlje.gov.hr/protokoli/1566

Zaštita od velikih vrućina – PREPORUKE ZA JAVNOST, lipanj 2017. godina

Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova:

Rashladite svoj dom

  • Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
  • Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
  • Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
  • Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
  • Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
  • Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
  • Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.

Klonite se vrućine

  • Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
  • Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
  • Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
  • Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
  • Potražite sjenu.
  • Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
  • Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
  • Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

  • Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;
  • Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
  • Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
  • Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
  • Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
  • Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima

  • Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
  • Razgovarajte o toplinskom valu s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
  • Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
  • Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
  • Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme

  • Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
  • Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

  • Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
  • Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
  • Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
  • Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Izvor: http://www.euro.who.int/

Važni brojevi

  • Hitna pomoć – 194 (za cijelu Republiku Hrvatsku).
  • Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.

Više na: https://zdravlje.gov.hr/protokoli/1566

SVJETSKI DAN DARIVATELJA KRVI-14.lipanj

Danas, 14. lipnja, povodom Svjetskog dana darivatelja krvi, Gradonačelnik Donje Stubice, gospodin Nikola Gospočić, ugostio je darivatelje krvi sa 100 i više darivanja, s područja Grada Donja Stubica, kako bi im čestitao i zahvalio na humanosti i plemenitosti.

Svake godine 14. lipnja, diljem svijeta obilježava se Svjetski dan darivatelja krvi, s namjerom podizanja svijesti građana o važnosti darivanja krvi u svrhu podmirivanja potreba zdravstva sa sigurnim dozama krvi. Ovogodišnja kampanja usmjerena je na darivanje u hitnim slučajevima svih vrsta (prirodne katastrofe, nesreće, terorizam, oružani sukobi), te naglašava ulogu pojedinca, dobrovoljnog darivatelja krvi, koji kontinuirano daruje krv, kako bi za slučaj katastrofe uvijek postojale dostatne doze krvi za potrebite.

Gradsko društvo Crvenog križa Donja Stubica, upućuje iskrene čestitke svim darivateljima krvi, te zahvaljuje na njihovom plemenitom životnom opredjeljenju darivanja dijela sebe za spas tuđih života.

Svjetski dan darivatelja krvi

Svake godine zemlje diljem svijeta 14. lipnja obilježavaju Svjetski dan darivatelja krvi (WBDD). Obilježavanjem toga dana namjera je podići svijesti građana o potrebi za sigurnom krvi i krvnim pripravcima zahvaljujući dobrovoljnim davateljima krvi. Krv je važan čimbenik, kako za planirane medicinske zahvate tako i za hitne intervencije. Krv je također od vitalnog značaja za liječenje tijekom hitnih slučajeva svih vrsta (prirodne katastrofe, nesreće, oružani sukobi…).. Osiguravanje sigurne i dostatne količine krvi ključan je element učinkovitog zdravstvenog sustava svake zemlje te zahtijeva dobro nacionalno koordinirane akcije prikupljanja krvi temeljene na dobrovoljno darovanoj krvi.

Fokus ovogodišnje kampanje

Svake godine živote i zdravlje milijuna ljudi ugrožavaju hitne situacije. U posljednjem desetljeću prirodne katastrofe prouzročile su više od milijun smrtnih slučajeva, a svake godine više od 250 milijuna ljudi suočava se s krizama i katastrofama opasnima po život i zdravlje. Prirodne katastrofe poput potresa, poplava i oluja stvaraju velike potrebe za zdravstvenom zaštitom u hitnim slučajevima, a istodobno uništavaju i važne zdravstvene ustanove. Nezgode prouzročene ljudskim djelovanjem kao što su prometne nesreće i oružani sukobi, također stvaraju znatne zdravstvene zahtjeve te potrebu za brzim i kvalitetnim liječenjem. Transfuzija krvi iznimno je važna u hitnoj zdravstvenoj zaštiti. Hitni slučajevi povećavaju potražnju za transfuzijom krvi i čine njezinu dostavu izazovnom i složenom. Adekvatna opskrba krvlju u hitnim slučajevima zahtijeva dobru i brzu organizaciju, kao i provedbu akcija davanja krvi. To se može osigurati samo angažiranjem cijele zajednice koja se obvezala na dobrovoljnom neplaćenom davanju krvi tijekom cijele godine i žurnim aktiviranjem što većeg broja dobrovoljnih davatelja krvi.

Slogan: Što možeš učiniti? Daruj krv. Daruj sad. Daruj redovito.

Ovogodišnja kampanja usmjerena je na davanje krvi u hitnim slučajevima. U kriznim ili izvanrednim situacijama ljudi se prirodno pitaju što mogu učiniti i kako mogu pomoću. Upravo zato slogan za ovogodišnju kampanju glasi – Što možete učiniti ? Daruj krv. Daruj sad. Daruj redovito. Kampanja naglašava ulogu pojedinca – dobrovoljnog davatelja krvi – u pomaganju drugima u hitnim situacijama. Pojedinac tada daruje najvrjednije što može – krv. Također se usredotočuje na činjenicu da je važno redovito davati krv, tako da je doza krvi dostatna i prije nego što se pojavi opasnost.

 Ciljevi ovogodišnje kampanje

  • Poticati sve ljude da ojačaju pripravnost u hitnim slučajevima zdravstvenih usluga u svojoj zajednici i to tako da daruju krv
  • Angažirati vlasti u uspostavljanju učinkovitih nacionalnih programa dobrovoljnog davanja krvi sa sposobnošću brzog reagiranja na povećanu potražnju krvi za vrijeme hitnih slučajeva
  • Promicati uključivanje dobrovoljnog davanja krvi u nacionalne aktivnosti pripravnosti i odgovora na krizne situacije
  • Podići svijest javnosti o potrebi darivanja krvi tijekom cijele godine kako bi se podmirile sve iskazane potrebe zdravstva za krvi i krvnim pripravcima te kako bi se postigla nacionalna samodostatnost krvi
  • Zahvaliti davateljima krvi koji redovito daruju krv i poticati mlade da postanu novi dobrovoljni davatelji krvi
  • Promicati međunarodnu suradnju i osigurati konsenzus diljem svijeta utemeljen na načelima dobrovoljnog i besplatnog davanja krvi, istodobno povećavajući sigurnost i dostupnost krvi

Društvo Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije svim darivateljicama i darivateljima krvi čestita Svjetski dan darivatelja krvi 14. lipnja.

Obilježavanje Svjetskog dana darivatelja krvi

U subotu 10.lipnja 2017.god. Društvo Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije je povodom 14. lipnja Svjetskog dana darivatelja krvi organiziralo druženje za darivatelje krvi iz naše županije koji su 100 i više puta dali krvi.

Početak druženja je bio u 11.00 sati, a tom prilikom su se prisutnima obratili ravnatelj Društva Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije Davor Šimunović, predsjednica Društva Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije Štefica Pasarić te zamjenik krapinskog gradonačelnika Drago Kozina.

Darivatelji su se podružili uz organizirani turnir u belotu, a poslužen im je i Crvenokriški grah kojeg su za njih u terenskoj kuhinji pripremili educirani djelatnici Crvenog križa Zoran Babić i Vladimir Kranjčec.

Druženje je u ugodnoj atmosferi potrajalo do kasnih poslijepodnevnih sati, a osvajačima prva tri mjesta na turniru u belotu uručene su vrijedne nagrade.

Edukativno pješačenje na Cesargrad

U petak, 02. lipnja obilježen je Svjetski dan nepušenja (31. svibnja) i Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe opojnih droga (26. lipnja).

Obilježavanje su organizirali Krapinsko-zagorska županija, Grad Klanjec i Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Krapinsko-zagorske županije, kao koordinativno i savjetodavno  tijelo koje se bavi prevencijom i problematikom ovisnosti. Povodom navedenih datuma se tradicionalno, kao jedno od brojnih preventivnih akcija i programa koje se tijekom cijele godine provode u zagorskim školama, organizira događanje koje ima za cilj promicati zdrave stilove života kao jedan od učinkovitih načina prevencije rizičnih ponašanja i svih oblika ovisnosti kod djece i mladih. Ove je godine na edukativnom pješačenju na Cesargrad iznad Klanjca sudjelovalo preko 200 učenika s područja Krapinsko-zagorske županije.

Suradnici u provođenju ovog događanja bili su Društvo Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije, Zavod za javno zdravstvo KZŽ, Gradsko društvo Crvenog križa Klanjec, Policijska uprava krapinsko-zagorska, Hrvatska gorska služba spašavanja, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode KZŽ, Planinarsko društvo Cesargrad Klanjec, Zavod za hitnu medicinu KZŽ, Dom zdravlja KZŽ, Centar za socijalnu skrb Krapina – Podružnica obiteljski centar KZŽ.

Međunarodna konferencija „Dani kriznog upravljanja“: Velika pokazna vježba obrane od terorizma

 

 

 

 

Velikom pokaznom vježbom obrane od terorizma započela je međunarodna konferencija Dani kriznog upravljanja koju organizira Veleučilište Velika Gorica od 24. do 26. svibnja. Na poligonu u Stubičkoj Slatini 24. svibnja održana je pokazna vježba u kojoj su sudjelovali pripadnici državnih institucija i ustanova – pripadnici Specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova – Antiteroristička jedinica Lučko, Državne uprave za zaštitu i spašavanje s Državnom intervencijskom postrojbom civilne zaštite, javne vatrogasne postrojbe Zagreba i Zaboka, DVD-om Stubička Slatina, Hrvatskog Crvenog križa, te DOK-ING-om i Pirotehnikom Mirnovec.

Hrvatski Crveni križ predstavljali su pripadnici interventnog tima Društva Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije i Nacionalnog društva. Volonteri i djelatnici bili su iz GDCK Donja Stubica, GDCK Klanjec, GDCK Krapina, GDCK Pregrada i GDCK Zabok. U sklopu vježbe prikazane su aktivnosti pružanja psihosocijalne podrške, službe traženja i zbrinjavanja evakuiranih osoba, te realističan prikaz ozljeda.

Istaknuta je velika važnost koordinacije svih službi, institucija i organizacija unutar sustava zaštite i spašavanja što je i bilo uspješno demonstrirano tijekom vježbe.

Međunarodna konferencija nastavila se službenim otvorenjem u 17 sati u Tuhelju, u hotelu Well. Nakon uvodnog pozdrava dekana Veleučilišta Ivana Totha, goste je pozdravio i zamjenik župana Krapinsko-zagorske županije Anđelko Ferek Jambrek.

Hrvatski Crveni križ je kao partner dobio promo prostor na konferenciji, te je djelatnica Društva Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije tijekom dva dana održavanja konferencije u Tuhlju, 25. i 26. svibnja, predstavljala aktivnosti Crvenog križa u pripremi i odgovoru na katastrofe zainteresiranim sudionicima.

”Brigom o higijeni ruku čuvamo naše zdravlje”

Gradsko društvo Crvenog križa Donja Stubica, provelo je edukativne radionice ”Brigom o higijeni ruku čuvamo naše zdravlje”, među učenicima prvih razreda Osnovne škole Oroslavje ( ukupno 39 učenika). Djeci se željelo na zanimljiv i zabavan način ukazati koliko je važna higijena ruku. Pravilna i redovita higijena  ruku, odnosno redovito pranje ruku dobar je, jednostavan i jeftin način sprečavanja širenja mnogih zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama.