U Velikoj dvorani Grada Klanjca dana 12. lipnja 2023. godine održana je završna konferencija projekta Zaželi za Zagorje čiji je nositelj Društvo Crvenog križa Krapinsko – zagorske županije. Završnoj konferenciji su, uz nositelja projekta i projektne partnere, prisustvovali i partneri na projektu.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 196.843,01 eura, a započeo je 25.10.2022. potpisivanjem Ugovora kojim su Društvu Crvenog križa Krapinsko – zagorske županije dodijeljena bespovratna sredstva u 100%-tnom intenzitetu potpore u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020., odnosno 85 % je sufinancirano iz Europskog socijalnog fonda, a 15 % iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Trajanje projekta je 8 mjeseci i provodio se na području 8 jedinica lokalne samouprave, odnosno na području djelovanja Gradskih društava Crvenog križa Pregrada i Klanjec.

U projektu je zaposleno 30 žena od 01.12.2022. do 25.05.2023. koje su pružale potporu i podršku za 180 krajnjih korisnika u nepovoljnom položaju, a koje su svi partneri identificirali zajednički.

Sudionicima konferencije uvodno su se obratili članica  Društva Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije gospođa  Štefica Pasarić i domaćin gradonačelnik Grada Klanjca gospodin Zlatko Brlek, a  ostvarene rezultate projekta predstavila je voditeljica projekta gospođa Petra Bešenski.

Okupljenima su se ukratko obratili partneri na projektu, viša stručna suradnica za socijalnu skrb Krapinsko – zagorske županije gospođa Bernarda Vrtarić,  voditeljica ureda za tržište rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – PU Krapina gospođa Vesna Hriberski i  v.d. predstojnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad – županijska služba Krapinsko – zagorske županije gospodin Sergej Augustin Erdelja , koji su izrazili veliko zadovoljstvo provedbom projekta.

Svi govornici su istaknuli važnost ovog projekta za lokalnu zajednicu i socijalno uključivanje nezaposlenih žena, te starijih i nemoćnih u društvo. Pružanja takvih socijalnih usluga koje su za krajnje korisnike na ovom pretežito ruralnom području često od vitalne važnosti i omogućuju bolju kvalitetu života svim potrebitim osobama te sprečavaju institucionalizaciju starijih i nemoćnih osoba i smanjuju depopulaciju izoliranijih krajeva Hrvatskog zagorja.