Monthly Archives: veljača 2018

Zaštita zdravlja od velikih hladnoća – preporuke za javnost

Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje… te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati i smrtni ishod.

Kako bi se zaštitili, pridržavajte se sljedećih preporuka:

• Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.

• Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih putova). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu.

• Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporuča se izbjegavanje izlaganja niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.

• U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju.

• Kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.

• Pomognite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.

• Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.

• U slučaju da se kod osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporuča se dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć i nazvati:
• Hitnu medicinsku službu – 194

Ili

• Centar za žurne službe – 112

 

 

Edukativne radionice prve pomoći- GDCK D.Stubica

Gradsko društvo Crvenog križa  Donja Stubica provelo je ciklus edukativnih radionica prve pomoći za djecu 1. i 4. razreda Osnovne škole Oroslavje. U radionice je bilo uključeno ukupno 83 djece.

Djeca čine značajniji dio zajednice koji ima sposobnost uključivanja u spašavanje života svojih vršnjaka i članova obitelji. Također, podložnija su ozljedama jer imaju manju kontrolu nad svojom okolinom, te je zbog toga od iznimne važnosti da od najranije dobi savladavaju vještine prve pomoći kako bi ih s godinama usavršavali.

Kroz edukativne radionice prve pomoći volonteri Gradskog društva Crvenog križa Donja Stubica, uče djecu kako uputiti poziv hitnoj medicinskoj službi, sadržaju torbice prve pomoći, kako zaustaviti vanjsko krvarenje i krvarenje iz nosa, kako postupiti kod opeklina, te na koji način zbrinuti neke ozljede ( postavljanje sterilnog i  zavojnog materijala).

Krapinsko-zagorska županija u ovoj godini osigurala 390 tisuća kuna za Društvo Crvenog križa KZŽ

Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar u prostorima Županije je potpisao ugovore s ravnateljem Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko – zagorske županije, Krešimirom Božićem, i ravnateljem Društva Crvenog križa KZŽ Davorom Šimunovićem o dodjeli sredstava za 2018. godinu. Kako je u uvodnom obraćanju istaknula zamjenica župana za društvene djelatnosti Jasna Petek za rad Društva Crvenog križa KZŽ Županija iz proračuna izdvaja više od zakonom predviđenog postotka. Predviđena sredstva u 2018. godini su 390 tisuća kuna.

Sredstva koja ćemo dobiti u ovoj godini, bit će, između ostaloga, namijenjena za ujednačavanje rada svih gradskih društava Crvenog križa, a isto tako i za poboljšanje uvjeta u samom Društvu Crvenog križa Krapinsko – zagorske županije, kroz naše najpoznatije djelatnosti, a to su dobrovoljno darivanje krvi, po čemu redovito zauzimamo prvo ili drugo mjesto u Republici Hrvatskoj, sa 7,5 posto na sto stanovnika, te zaštita i spašavanje, po čemu smo također važan segment u Republici Hrvatskoj – rekao je Davor Šimunović, zahvalivši županu i Krapinsko-zagorskoj županiji na ovoj potpori.
Župan Kolar je pak rekao kako je zadovoljan radom Društva Crvenog križa KZŽ koje je najbolje u Republici Hrvatskoj. Osim dobrovoljnog darivanja krvi i postotka od 7,5% u Krapinsko-zagorskoj županiji istakao je Gradsko društvo Crvenog križa Krapina s postotkom od preko 11%, ali i druga Društva Crvenog križa. Također je istakao da je Društvo Crvenog križa KZŽ unatrag nekoliko godina prisutno u RH kod svih većih katastrofa od poplava u Slavoniji, migrantske krize i prošlogodišnjih poplava u Zadru.